Na osnovu članka 118. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj  26/2016, 89/2018, 23/2020 - odluka US, 49/2021 - dr. zakon, 103/2021 - dr. zakon, 44/2022)  i članka 54. Statuta, direktor Društva GUMA M d.o.o. sa sjedištem u Mostaru, Bišće polje bb, (u daljnjem tekstu: Poslodavac) dana 22.12.2023. godine donosi

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Predmet reguliranja

Članak 1.

Ovim Pravilnikom reguliraju se sljedeća pitanja:

• zaključivanje ugovora o radu,
• obrazovanje i usavršavanje za rad,
• organizacija i sistematizacija poslova,
• radno vrijeme i raspored radnog vremena,
• odmori i odsustva,
• zaštita radnika,
• plaće i naknade plaća,
• izumi, predmeti industrijskog dizajna i tehnička unapređenja radnika,
• zabrana takmičenja radnika sa Poslodavcem,
• naknada štete,
• prestanak ugovora o radu,
• ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,
• prelazne i završne odredbe.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike (u sjedištu Društva i njegovim podružnicama u Sarajevu i Tuzli), neovisno da li su zaključili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Na sva pitanja koja nisu posebno regulirana ovim Pravilnikom primjenjuju se neposredno odredbe Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR) i drugih propisa koji uređuju prava radnika.

II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU 

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 2.

Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad na osnovu zaključenog ugovora o radu, na dan određen tim ugovorom.

Nakon zaključivanja ugovora o radu, Poslodavac prijavljuje radnika u sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.

Po prijavi, radniku se uručuje fotokopija prijave, a radnik svojim potpisom potvrđuje da je istu preuzeo.

Radnika se na isti način obavještava i o svakoj sljedećoj promjeni u osiguranju.

Zabrana diskriminacije, uznemiravanja i nasilja na radu

Članak 3.

Zabranjena je svaka vrsta diskriminacije lica koje traži zaposlenje i radnika koji zaključi ugovor o radu sa Poslodavcem i svako uznemiravanje radnika i nasilje na radu, propisano u članku 8. do 13. ZOR-a.

Odlučivanje o zaključivanju ugovora o radu i drugih ugovora

Članak 4.

O zaključivanju ugovora o radu sa novim radnikom ili pripravnikom kao i ugovora radi stručnog osposobljavanja samostalno odlučuje Direktor.

Odabir kandidata

Članak 5.

Direktor odlučuje o načinu odabira kandidata sa kojima će biti zaključen ugovor o radu ili drugi ugovor predviđen ovim Pravilnikom (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.).

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto i zaključivanja ugovora o radu ne mogu se tražiti podaci koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi s odredbom članka 8. ZOR-a.

Vrste ugovora o radu i drugih ugovora

Članak 6.

Ugovor o radu s odabranim licem može se zaključiti:

• na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
• na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
• na neodređeno ili određeno vrijeme uz ili bez probnog rada,
• sa pripravnikom,
• sa stranim državljaninom pod uvjetima određenim zakonom,
• s maloljetnikom, pod uvjetima određenim ZOR-u.
  
  

Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Prilikom sklapanja ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu sa nepunim radnim vremenom s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Bez zasnivanja radnog odnosa, Poslodavac može sa odabranim licem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju, u skladu sa člankom 34. ZOR-a i ovim Pravilnikom.

Forma i sadržaj ugovora o radu

Članak 7.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, pored podataka iz članka 24. ZOR-a, i podatke o:

• trajanju probnog rada,
• izjavu radnika o postupanju Poslodavca u skladu s člankom 55. st. 1. ZOR-a,
• izjavu radnika da ne postoje okolnosti iz člankom 56. st. 1. ZOR-a,
• zabrani takmičenja sa Poslodavcem za vrijeme trajanja radnog odnosa,
• čuvanju poslovne tajne,
• odgovornosti za štetu i naknadi štete,
• drugim pitanjima.

Sukladno ZOR, podaci koji nisu sadržani u ugovoru o radu uređeni su ovim Pravilnikom o radu. 

Ugovor o radu sa Direktorom

Članak 8.

Direktor poslovodnu funkciju obavlja u radnom odnosu ili bez radnog odnosa.

Ako Direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obveze i odgovornosti reguliraju se posebnim ugovorom.

Ugovor o radu sa Direktorom zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Po prestanku mandata Direktora (istekom/razrješenjem) istom će se ponuditi sklapanje ugovora o radu za drugo primjereno radno mjesto, vodeći računa o njegovim sposobnostima i iskustvu.

Ugovor o radu, kao i posebni ugovor, sa Direktorom potpisuje predsjednik Nadzornog odbora.

Forma i sadržaj ugovora o radu sa pripravnikom

Članak 9.

Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom, pod uvjetima određenim ZOR-u.

Ugovor o radu sa pripravnikom sadrži sve elemente iz članka 7. ovog Pravilnika.

Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava.

Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 10.

Poslodavac može primiti lice na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa člankom 34. ZOR-a i ovim Pravilnikom.

Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanoj formi.

Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme, a najduže na godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.

Preslika ugovora dostavlja se u roku od 8 dana nadležnoj službi za zapošljavanje radi evidencije i nadzora.

Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja se osigurava odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor.

III. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Obrazovanje i usavršavanje u toku rada

Članak 11.

Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje i usavršavanje za rad.

Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, organizirati radnicima obrazovanje ili usavršavanje za rad, odnosno dokvalifikaciju i prekvalifikaciju (u daljnjem tekstu: obrazovanje).

Radnik je dužan prihvatiti svako obrazovanje ili usavršavanje, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, na koje ga Poslodavac uputi, a koje je nužno za nastavak uspješnog obavljanja poslova tog radnog mjesta ili drugog radnog mjesta na koje Poslodavac ima potrebu prerasporediti radnika.

U slučaju da radnik ne prihvati obrazovanje ili usavršavanje na koje ga upućuje Poslodavac u skladu sa st. 1. i 2. ovog članka, čini težu povredu obveza iz ugovora o radu te je osnov za prestanak radnog odnosa.

Prilikom odlaska na daljnje obrazovanje i usavršavanje radnik će sa Poslodavcem sklopiti okvirni Ugovor o edukaciji prema kojem će radnik imati određene obaveze prema Poslodavcu.

Radnici koji budu upućeni na obrazovanje ili usavršavanje za rad imaju pravo na naknadu plaće kao da rade.

Poslodavac snosi sve troškove obrazovanja ili usavršavanja na koje uputi radnika, koje je radnik dužan vratiti u srazmjernom iznosu ukoliko mu prestane radni odnos kod Poslodavca u preriodu određenom u okvirnom Ugovoru o edukaciji.

Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti oko načina vraćanja srazmjernog iznosa na sljedeći način:

• isplatiti iznos u jednom obroku,
• u više obročnih otplata pri čemu radnik potpisuje Suglasnost o zapljeni.

 

 

IV. ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA

Članak 12.

Radi uspješnog obavljanja registrirane djelatnosti, Poslodavac utvrđuje sljedeće organizacijske jedinice na teritoriju Federacije BiH:

• sjedište Društva u Mostaru, Bišće polje bb,
• podružnica u Sarajevu, Džemala Bijedića 178,
• podružnica u Tuzli, Šićki brod bb,

Proces rada organizira se u okviru sljedećih odjela:

• prodaja vozila,
• servis i rezervni dijelovi.

Pored navedenih odjela Društvo ima i pododjele koji su raspoređeni na:

• upravu,
• opće poslove,
• financije i računovodstvo,
• pravne poslove,
• IT
• caffe bar,
• kuhinju,
• čuvari,
• spremačice.

Rukovodeći radnici kod Poslodavca su:

• Direktor,
• voditelji podružnica,
• voditelji odjela.

Organizacija i sistematizacija poslova je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog I) u kojoj su navedena sva radna mjesta sjedišta i podružnica zajedno.

V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Radno vrijeme

Članak 13.

Poslodavac sa radnikom može ugovoriti rad sa punim i nepunim radnim vremenom.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a za maloljetnog radnika 35 sati tjedno.

Nepuno radno vrijeme je radno vrijeme kraće od punog radnog vremena, u trajanju kako je to ugovoreno ugovorom o radu.

 

 

Raspored radnog vremena

Članak 14.

 

Radno vrijeme Društva raspoređuje se na petoodnevni radni tjedan i to:

• od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,30 sati,

Subota i nedjelja su neradni dan, te je ujedno i dani tjednog odmora.

Radno vrijeme iz st. 1. ovog članka za svakog radnika iznosi 40 sati tjedno.

Radnici su dužni pridržavati se radnog vremena koje je utvrdio Poslodavac.

Nepridržavanje radnog vremena predstavlja težu povredu radnog odnosa.

Prekovremeni rad

Članak 15.

U slučajevima iz članka 38. st. 1. ZOR-a, kada je potrebno da se do određenog roka završi neodložan posao, u slučaju izvanrednog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe, Direktor može zahtijevati od radnika da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati tjedno, odnosno najduže tri tjedna neprekidno ili najduže 10 tjedana tijekom kalendarske godine. 

Odluku o prekovremenom radu sukladno prethodnom stavku ovog članka donosi Direktor u pisanoj formi.

Maloljetni radnik ne može raditi prekovremeno.

Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Obaveza vođenja evidencija

Članak 16.

Poslodavac je obavezan voditi evidencije propisane člankom 43. ZOR-a, sukladno posebnom Pravilniku federalnog ministra rada i socijalne politike.

VI. ODMORI I ODSUSTVA

Odmori

Članak 17.

U skladu sa ZOR-om i Općim kolektivnim ugovorom, Poslodavac osigurava radniku koji radi duže od 6 sati dnevno sljedeće odmore, u trajanju od:

u toku radnog vremena	30 minuta
dnevni odmor između dva radna dana	najmanje 12 sati
tjedni odmor	najmanje 24 sata neprekidno
godišnji odmor radniku koji je stekao pravo na godišnji odmor	najmanje 20 radnih dana
godišnji odmor radniku koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor	jedan dan za svaki navršeni mjesec rada
godišnji odmor maloljetnika	najmanje 24 radna dana

 

 

Vrijeme korištenja odmora u toku rada

Članak 18.

Vrijeme korištenja odmora u toku rada raspoređeno je na period od 11 do 13 sati.

Odlazak na odmor u toku radnog vremena vrši se smjenjivanjem radnika u navedenom periodu, tako da jedni koriste ranije, a drugi kasnije svoj odmor u toku rada, da ne bi došlo do prekida u procesu rada.
Za vrijeme odmora u toku rada nije dozvoljeno napuštanje prostorija Poslodavca.

Vrijeme odmora u toku rada ne uračunava se u radno vrijeme.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog

Članak 19.

Prema vlastitoj procjeni Direktor može donijeti odluku o trajanju godišnjeg odmora pojedinog radnika duže od najkraće propisanog.

Godišnji odmor radnika koji radi manje od šest mjeseci neprekidno

Članak 20.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako radnik tijekom kalendarske godine ne može steći pravo na godišnji odmor (šest mjeseci neprekidnog rada do kraja kalendarske godine), Poslodavac je dužan radniku osigurati najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki mjesec rada u tekućoj godini.

 

 

Pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora

Članak 21.

Ako radnik godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Poslodavca, u slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora.

Krivica Poslodavca iz st. 1. ovog članka postoji u slučaju kada Poslodavac nije omogućio radniku korištenje godišnjeg odmora sukladno donesenom rješenju (npr. pozvao ga sa godišnjeg odmora da radi pa mu kasnije nije omogućio nastavak godišnjeg odmora i sl.).

Korištenje godišnjeg odmora

Članak 22.

Radnik može koristiti godišnji odmor u jednom dijelu ili u dva dijela.

Godišnji odmor u dva dijela koristi se na slijedeći način: prvi dio godišnjeg odmora koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30.06. naredne godine.

Ako radnik ne iskoristi prvi dio godišnjeg odmora u tekućoj godini (u godini u kojoj ga je stekao) nema pravo prenošenja godišnjeg odmora (ni prvog ni drugog dijela) u narednu godinu.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, ne može mu se uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se isplatiti naknada zbog neiskorištenog godišnjeg odmora izuzev u slučaju iz članka 21. ovog Pravilnika.

Radnik koji odbije koristiti godišnji odmor i nastavi raditi, fizički će biti udaljen iz prostorija Poslodavca i onemogućit će mu se ulazak na posao, do isteka rješenja o korištenju godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da to najavi direktno nadređenom najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Plan korištenja godišnjih odmora

Članak 23.

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, uz konzultacije s radnicima i voditeljima odjela, uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane razloge radnika.
Radnik je obvezan najkasnije do 10.6. tekuće godine naznačiti Poslodavcu (voditelju odjela) željeni raspored korištenja godišnjeg odmora (svih 20 dana, raspoređeno u dva dijela).
Ukoliko nije u suprotnosti s potrebama organizacije rada i poslovanja, radniku će se odobriti korištenje godišnjeg odmora u željenim terminima.
Ukoliko to nije moguće, Poslodavac će odrediti raspored korištenja godišnjeg odmora radnika sukladno potrebama posla i organizacije rada.

Pisana odluka o korištenju godišnjeg odmora

Članak 24.

U skladu sa Planom korištenja godišnjih odmora, Poslodavac je dužan donijeti i dostaviti svakom radniku pisanu odluku o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja.

Pisana odluka iz st. 1. donosi se odmah nakon utvrđivanja plana korištenja godišnjih odmora, a najkasnije sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

Članak 25.

Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do ukupno 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini (plaćeni dopust) u slučaju:

 

stupanja u brak	3 radni dan
porođaja supruge	3 radni dan
teže bolesti ili smrt člana uže obitelji	3 radni dan
sklapanje braka djeteta	3 radni dan
selidbe	1 radni dan
dobrovoljnog darivanja krvi	1 radni dan

 

Član uže obitelji, u smislu st. 1. ovog članka, smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre.

Prema vlastitoj procjeni Direktor može donijeti odluku o trajanju plaćenog dopusta pojedinog radnika duže od najkraće propisanog.

U trajanje plaćenog dopusta uračunavaju se subote.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu. 

U slučajevima kada je to moguće, radnik mora najaviti Poslodavcu potrebu za korištenjem plaćenog dopusta najmanje 7 dana prije korištenja.

U ostalim slučajevima, kada to nije moguće, radnik mora bez odgađanja obavijestiti Poslodavca o nastupanju okolnosti predviđenih u st. 1. ovog članka. 

Neplaćeni dopust 

Članak 26.

Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u trajanju do najdulje 30 dana.

Zahtjev treba sadržavati:

• razlog zbog kojeg se traži odsustvo,
• vrijeme korištenja odsustva,
• obrazloženje za korištenje odsustva uz prezentaciju eventualnih potrebnih dokaza (npr. liječnički nalazi, prijava za polaganje ispita i sl.).

Članak 27.

Neplaćeno odsustvo u trajanju koje odredi Direktor, ali najdulje kako je određeno člankom 26. ovog Pravilnika može se odobriti u slučajevima npr.:

• njege člana obitelji,
• gradnje kuće ili stana,
• liječenja o vlastitom trošku,
• stručnog usavršavanja o vlastitom trošku,
• u drugim opravdanim slučajevima, prema procjeni i odluci Direktora.

Iznimno, na zahtjev radnika, Direktor može odobriti trajanje neplaćenog dopusta u trajanju duljem od onog predviđenog st. 1. ovog članka.

Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prava koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.

Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih ili tradicijskih potreba

Članak 28.

Radnik ima pravo na odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja svojih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, sa tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu 
plaće (plaćeni dopust), a ostala dva dana bez naknade plaće (neplaćeni dopust).

VII. ZAŠTITA RADNIKA

Članak 29.

Odredbe poglavlja VI - Zaštita radnika od članka 55. do članka 74. ZOR-a neposredno se primjenjuju.

Liječnički pregled radnika

Članak 30.

Prije zaključivanja ugovora o radu Poslodavac će zatražiti od radnika obavljanje liječničkog pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad na poslovima radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled kad god posumnja da radnik nije zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje je raspoređen.

Troškove liječničkog pregleda iz st. 1. snosi radnik, dok troškove iz st. 2. ovog članka snosi Poslodavac.

Sa licem koje odbije liječnički pregled iz st. 1. ovog članka ne može se zaključiti ugovor o radu.

Radnik koji odbije liječnički pregled iz st. 2. ovog članka čini težu povredu radnih obaveza.

Liječnički pregled maloljetnika

Članak 31.

Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, ima pravo na liječnički pregled najmanje jednom u dvije godine, o trošku Poslodavca.

Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

Članak 32.

Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionlane bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio težu povredu radne obveze.

U slučajevima i za vrijeme iz st. 1. ovog članka radniku ne može prestati ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme osim ako je počinio težu povredu radne obveze.  

U takvom slučaju ugovor o radu ne prestaje sa danom koji je naznačen u ugovoru, već se njegovo važenje produžava službenom zabilješkom da je radnik donio dokaz o produžavanju privremene spriječenosti za rad (Izvještaj o bolesti), a prestaje kad nadležna zdravstvena ustanova proglasi radnika sposobnim za rad.

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad duže od šest mjeseci

Članak 33.

Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, Poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, u skladu sa člankom 107. ZOR-a.

Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 1. ovog članka, Poslodavac može, otkazati radniku ugovor o radu.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

Članak 34.

Radniku koji je proglašen invalidom II kategorije Poslodavac će, u pisanoj formi, ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost da ga rasporedi na druge poslove.

Ukoliko poslovi iz st. 1. ovog članka ne postoje ili ukoliko radnik odbije prihvatiti ponuđeni ugovor o radu, može mu prestati radni odnos u skladu sa člankom 74. ZOR-a.

VIII. PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Pravo na plaću i jednakost plaća

Članak 35.

Plaća radnika za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, u skladu sa sistematizacijom poslova, sastoji se od:

• osnovne plaće,
• dijela plaće za radni učinak i
• uvećane plaće iz članka 38. ovog Pravilnika.

Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, u skladu sa člankom 77. ZOR-a.

Osnovna plaća

Članak 36.

Najniža satnica određena je Općim kolektivnim ugovorom za teritorij FBiH.

Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene u skladu s Općim kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i pojedinačnim ugovorom o radu.
Bruto osnovica koja može biti veća od osnovice određene Općim kolektivnim ugovorom ugovara se i određuje ugovorom o radu.

Tabelarni prikaz bruto osnovice plaće za pojedinačna radna mjesta sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog II).

Radni učinak

Članak 37.

Radni učinak može iznositi maksimalno 10% od bruto osnovice. Pravilnik o postupku praćenja radnog učinka i ocjenjivanju rada radnika donijet će Uprava nakon konsultacije sa voditeljima podružnica  -odjela.

Pravo na uvećanu plaću
Članak 38.

Radnik ima pravo na uvećanu plaću za:

• prekovremeni rad (najmanje) 25% neto satnice,
• noćni rad (najmanje) 25% neto satnice,
• rad na dan tjednog odmora (najmanje) 15% neto satnice,
• rad u dane praznika koji su po zakonu neradni (najmanje) 40% neto satnice.

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Minuli rad

Članak 39.

Osnovna plaća povećava se za svaku godinu radnog staža kod Poslodavca sa kojim ima zaključen Ugovor o radu za 0,4%.

Pod radnim stažom u smislu st. 1. ovog članka podrazumjeva se i radni staž proveden kod istog Poslodavca uključujući promjenu pravnog oblika privrednog subjekta zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja te promjene oblika Društva.

Isplata plaće

Članak 40.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, najdalje do 15og. u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

Prilikom isplate plaće Poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

Poslodavac koji ne isplati plaću u roku iz st. 1. ovog članka ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uručiti obračun plaće koju je bio dužan isplatiti, a koji je izvršna isprava.

Tajnost pojedinačnih isplata Poslodavac osigurava uručivanjem obračuna plaće u zatvorenoj koverti, a radnici koji rade na pojedinačnom obračunu plaća obavezuju se na čuvanje tajnosti iznosa pojedinačnih plaća radnika.

Postupanje radnika suprotno prethodnom stavku ovog članka čini težu povredu radnih obveza.

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Članak 41.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada naknada plaće na teret Poslodavca kao da je radio, izuzev uvećanja plaće iz članka 38. ovog Pravilnika i dijela plaće po osnovu radnog učinka iz članka 37. ovog Pravilnika.

Za vrijeme godišnjeg odmora radniku ne pripada naknada za topli obrok i naknada za prijevoz na posao i sa posla.

Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad

Članak 42.

Za vrijeme privremene spriječenosti za radu trajanju do 42 dana radniku pripada naknada plaće na teret Poslodavca u iznosu od 80% osnovice za naknadu, sa tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Naknada plaće na teret Poslodavca iznosi 100% od osnovice za naknadu:

• za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,
• za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem,
• za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.

Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva 

Članak 43.

Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno županijskim propisima, na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje ili županijskog proračuna.

Poslodavac nema obvezu isplate naknade plaće radniku za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta, ali Direktor može odlučiti drugačije ovisno o zaslugama radnika ili drugim razlozima.

Naknada plaće za vrijeme plaćenog odsustva

Članak 44.

Za vrijeme plaćenog odsustva radniku pripada naknada plaće kao da je radio, uz izuzetke iz članka 37. i članka 38. ovog Pravilnika.

Naknada plaće za vrijeme odbijanja rada

Članak 45.

Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u st. 3. članka 55. ZOR-a ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Druge naknade koje nemaju karakter plaće

Članak 46.

Radniku pripadaju i druge naknade koje nemaju karakter plaće u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom.

Pravo na otpremninu u slučaju otkaza

Članak 47.

U slučaju iz članka 111. ZOR-a radnik ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa Poslodavcem, i to u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog Poslodavca.

Otpremnina iz st. 1. ovog članka ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Izuzetno, umjesto otpremnine iz st. 1. ovog članka, Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade, o čemu se sačinjava poseban pismeni ugovor.

Drugi vid naknade može biti u obliku robe ili usluga koje prodaje odnosno pruža Poslodavac do vrijednosti dogovorene otpremnine.

IX. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Postupanje u slučaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja na radu ili u vezi sa radom

Članak 48.

Na postupanje u slučaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja na radu ili u vezi sa radom primjenjuju se odredbe članka 84. ZOR-a.

X. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM 

Članak 49.

Sukladno članku 85. ZOR radnik može samo uz prethodno pisano odobrenje Poslodavca, za svoj ili tuđi račun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac, uključujući ali ne isključivo: 

• obavljanje bilo koje vrste radova na vozilima bilo je marke,
• obavljanje radova na karoseriji vozila bilo koje marke, uključujući i lakiranje,
• obavljanje poslova pranja i poliranja na vozilima bilo koje marke,
• nabavljanje i preprodaja rezevnih dijelova, akumulatora i tekućina (ulja, antifriz i sl.) bilo kojeg proizvođača,
• nabavljanje i preprodaja guma svih dimenzija bilo kojeg proizvođača,
• nabavljanje i preprodaja felgi za vozila svih dimenzija bilo kojeg proizvođača,
• obavljanje vulkanizerskih poslova,
• nabavljanje i preprodaja polovnih odnosno novih vozila bilo koje marke,
• davanje vozila u najam,
• upotreba Renault, Dacia i Nissan loga, simbola, boja i sl.

odnosno, radnik ne može npr. popravljati vozila, raditi dijagnostiku, nabavljati ili prodavati gume i felge, nabavljati ili prodavati vozila, odnosno naplaćivati ove usluge i slične za svoj ili tuđi račun.

Nepridržavanje ove odredbe predstavlja težu povredu radnih obveza i osnovni temelj za prestanak radnog odnosa.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova iz djelatnosti, a nije od njega zahtjevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Dano odobrenje iz st. 1. i st. 4. Direktor u svakom trenutku može povući bez davanja razloga ili obrazloženja.

 

XI. NAKNADA ŠTETE

Članak 50.

Odredbe članka 89. do članka 93. ZOR-a, koje se odnose na štetu i naknadu štete, primjenjuju se neposredno.

Visinu štete utvrđuje komisija sastavljena od Direktora, voditelja odjela u kojem je zaposlen radnik koji je prouzročio štetu, te pravnika društva.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.

U slučaju potrebe, visina štete može se utvrđivati i vještačenjem, putem stalnog sudskog vještaka, putem procjenitelja osiguravajućeg društva i sl.

Radnik je dužan nadoknaditi Poslodavcu stvarno nastalu štetu. 

Po utvrđenju iznosa štete pričinjene Poslodavcu, radnik i Poslodavac mogu se sporazumjeti o jednokratnoj odnosno obročnoj otplati naknade štete. 

U svakom slučaju radnik će Poslodavcu u pisanoj formi dati suglasnost za uskratu dijela plaće odnosno Suglasnost o zaplijeni (s ovjerenim potpisom) kako bi Poslodavac naplatio svoje potraživanje.

Odbijanje izdavanja/potpisivanja Suglasnosti o zaplijeni predstavlja težu povredu radne obveze.

Komisija može predložiti smanjenje iznosa naknade štete ili osloboditi radnika od obaveze naknade štete.

Naknada štete prouzrokovane radniku

Članak 51.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom Poslodavac će radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Način prestanka ugovora o radu

Članak 52.

Ugovor o radu prestaje na način propisan u članku 94. do članka 110. ZOR-a.

Vrste povreda radnih obaveza

Članak 53.

Radnik je odgovoran za lakše i teže povrede radnih obaveza.

Odredbe st. 1. ovog članka odnose se i na lica sa kojima je zaključen ugovor o stručnom osposobljavanju na osnovu kojih Poslodavac može, bez provođenja postupka propisanog za radnike, otkazati zaključeni ugovor.

Lakše povrede radnih obaveza

Članak 54.

Lakše povrede radnih obaveza su:

• jedan neopravdan izostanak sa posla,
• propuštanje da se do 10,00 h u kojem je radnik izostao izvjesti voditelj odjela ili neposredno nadređeni o spriječenosti za dolazak na posao,
• nepridržavanje radnog vremena (neopravdano kašnjenje na posao ili samovoljno napuštanje radnog mjesta bez odobrenja voditelja) utvrđenog u člankom. 14. Pravilnika,
• neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova, prema ocjeni voditelja odjela ili neposredno nadređenog,
• razgovaranje sa drugim radnicima ili trećim osobama neprimjerenim odnosno povišenim tonom unutar Društva za vrijeme radnog vremena,
• unošenje i upotreba vlastitih osobnih računala, laptopa, tableta i sl. za vrijeme radnog vremena unutar prostorija Društva,
• upotreba privatnih telefona/mobitela, kao i obavljanje privatnih razgovora u prostorijama Društva za vrijeme trajanja radnog vremena, a osobito u prisutnosti stranaka,
• aktivnosti tijekom radnog vremena koje nisu vezane za posao (čitanje vijesti preko interneta, foruma, društvenih mreža, youtube, dopisivanje i sl.),
• obavljanje privatnih poslova unutar i izvan prostorija Društva/Poslodavaca za vrijeme radnog vremena,
• zloupotreba cvik kartica (osobito korištenje tuđih cvik kartica, lažno cvikanje kolega,...),
• propuštanje redovnog prijavljivanja dolaska/odlaska sa radnog mjesta;
• propuštanje prijave nepravilnosti, kvara ili štete na radnim sredstvima ili opremi,
• neprijavljivanje učinjene materijalne štete,
• nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje izvještaja i podataka,
• korištenje materijala i služenje sredstvima Društva u manjem obimu,
• odbijanje, odnosno nepružanje pomoći drugim radnicima,
• ometanje drugih radnika u radu,
• izazivanje svađe ili sudjelovanje u svađi s radnicima ili strankama,
• druga kršenja, koja su kao takva definirana u drugim općim aktima Društva.

Ukoliko radnik počini lakšu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu Poslodavac će istog pismeno upozoriti.

Pisano upozorenje sadrži opis povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se ta ili bilo koja druga lakša povreda radne obveze ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja Poslodavca.

Teže povrede radnih obaveza

Članak 55.

Teže povrede radnih obaveza su:

• neostvarivanje predviđenih rezultata rada iz neopravdanih razloga u zadnja tri mjeseca uzastopno ili četiri mjeseca tijekom godine, prema izvješću i ocjeni voditelja odjela odnosno neposredno nadređenog,
• neopravdano izostajanje sa posla dva dana uzastopno ili ukupno tri i više dana s prekidima u tijeku jednog mjeseca,
• zlouporaba prava korištenja bolovanja sukladno člankom. 45. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
• prouzročenje materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje,
• odbijanje izdavanja/potpisivanja Suglasnosti o zaplijeni Poslodavcu sukladno člankom. 50. Pravilnika,
• odbijanje preraspodjele na drugo radno mjesto sukladno člankom. 58. Pravilnika
• povreda poslovne tajne (npr. odavanje trećima podataka o poslovanju, odavanje informacija o visini plaća, postupanje protivno člankom. 12. Ugovora o radu)
• konzumiranje alkohola za vrijeme rada,
• obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca bez odobrenja Poslodavca (člankom. 49. Pravilnika),
• odbijanje obavljanja liječničkog pregleda na zahtjev Poslodavca (člankom. 30 st. 2. Pravilnika)
• odbijanje obrazovanja i usavršavanja za rad (člankom.11. Pravilnika),
• izvršenje svake radnje ili propuštanja koja može biti kvalificirana kao kazneno djelo, gospodarski prijestup ili prekršaj,
• protupravno pribavljanje materijalne koristi u svezi rada ili na radu,
• ponavljanje lakših povreda radne obaveze unutar 6 mjeseci (člankom. 54. Pravilnika),
• neopravdano odbijanje prekovremenog rada (člankom. 15. Pravilnika),
• davanje netočnih/lažnih podataka na osnovu kojih Poslodavac donosi svoje odluke,
• nepridržavanje sigurnosno-zaštitnih mjera, nekorištenje radne uniforme i druge propisane zaštitne opreme u tijeku rada, te postupanje suprotno propisima u rizičnim situacijama,
• primanje mita i drugih poklona u svezi sa radom,
• omogućavanje rada na sredstvima Društva licima koja nisu zaposlena u Društvu,
• nepravilno obračunavanje financijskih pokazatelja poslovanja, troškova poslovanja, (kilometraže, dnevnica, noćenja, prevoznih troškova i slično) bilo da je riječ o namjernom ili nenamjernom činu, ili je riječ o namjeri pribavljanja protupravne financijske koristi,
• netočno evidentiranje i prikazivanje rezultata rada, u namjeri da se za sebe, drugog radnika, ili odjeljenje nezakonito pribavi udio u dobiti ili da se stekne drugačija slika o rezultatima poslovanja,
• poticanje, organizovanje i djelovanje na radnike da rade protiv interesa Društva,
• pronevjera ili krađa imovine Društva,
• falsificiranje isprava i odluka Društva,
• prikrivanje informacija od značaja za poslovanje Društva,
• prikrivanje izvršene teže povrede radne obaveze,
• zloupotreba položaja i datih ovlaštenja, neovlašteno potpisivanje dokumenata, neovlašteno obavezivanje Društva, lažno predstavljanje, neovlašteno sazivanje sastanaka ili razgovora sa strankama, suradnicima, zloupotreba povjerenja stranaka
• Društva, te njihovo obmanjivanje davanjem lažnih informacija,
• odbijanje odlaska na teren ili službeni put,
• nedostavljanje isprava i podataka na zahtjev Pravnih poslova,
• prouzrokovanje prekršaja na osnovu koga je Društvu izrečena novčana kazna,
• ukoliko je radnik osumnjičen, optužen ili osuđen za neko kazneno djelo;
• nepoštivanje odluke i uputa donesenih od strane Direktora Društva, a koje se odnose na radnike,
• druga kršenja koja su određena općim aktima Društva ili koja Poslodavac naknadno utvrdi kao težu povredu radne obaveze.

Postupak u slučaju teže povrede radnih obaveza

Članak 56.

Nakon saznanja da postoje opravdani razlozi za sumnju da je radnik počinio težu povredu radne obaveze, Poslodavac je dužan bez odgađanja pozvati radnika da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret. 

Poslodavac je ovlašten radniku postavljati pitanja kako bi razjasnio eventualne nejasnoće ili nesukladnosti utvrđenih činjenica i činjenica koje iznosi radnik.

Nakon što se radnik izjasni usmeno, odjel Pravnih poslova sastavit će zapisnik o iznesenim činjenicama, odnosno obavljenom razgovoru.

Zapisnik potpisuju Direktor, radnik te ostale osobe koje su eventualno prisustvovale razgovoru/iznošenju činjenica.

Na temelju vlastitih saznanja, iznesenih činjenica od strane radnika koji je pod sumnjom da je počinio težu povredu radne obveze te prikupljenih izjava drugih radnika ukoliko su relevantne, Direktor donosi odluku o nastavku ili prestanku radnog odnosa radnika.

Otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka uručuje se radniku na radnom mjestu.

Ukoliko radnik odbija ili nije u mogućnosti (npr. zbog privremene spriječenosti za rad) usmeno iznijeti činjenice Direktor će pismenim putem radniku poslati opis povrede koja mu se stavlja na teret, vrijeme i način na koji je počinjena, imena lica koja su prijavila počinjenje ili prisustvovala počinjenju povrede i druge relevantne podatke značajne za dokazivanje počinjene povrede i pozivati ga da se o tome izjasni i predloži načine dokazivanja da povredu nije počinio (npr. svjedoci, pismeni dokazi, sigurnosna kamera i sl.).

Radniku kojem se dostavi pismeno mora se u roku od 7 dana pisanim putem očitovati na navedene činjenice.

Ako se radnik u roku iz st. 8. ovog članka očituje pisanim putem, Direktor će u najkraćem mogućem roku detaljno ispitati sve navode radnika, te po provjeri istih donijeti odluku o otkazu ili zadržavanju radnika u radnom odnosu.

Ukoliko radnik ne odgovori u roku na poziv Poslodavca iz st. 7. ovog članka, ugovor o radu se smatra raskinutim sljedećeg dana od dana kad je istekao rok iz st. 8. ovog članka.

Otkaz i otkazni rok

Članak 57.

Otkaz se daje u pisanoj formi i mora biti obrazložen, a dostavlja se radniku, odnosno Poslodavcu kojem se otkazuje ugovor o radu.

Otkazni rok iznosi 15 dana bilo da ugovor o radu otkazuje radnik odnosno Poslodavac (u slučajevima kada Poslodavac ima obvezu poštivanja otkaznog roka), a počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku, odnosno Poslodavcu.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto

Članak 58.

Na privremeno raspoređivanje radnika primjenjuju se odredbe članka 108. ZOR-a.

Poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

U slučaju da radnik bude privremeno raspoređen na radno mjesto na kojem je plaća veća, pripada mu plaća radnog mjesta na koje je privremeno raspoređen.

XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

Članak 59.

O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlučuje Direktor, u skladu sa člankom 112. do članka 116. ZOR-a.

Odluku o pojedinačnim pravima i obavezama radnika Direktor donosi u formi rješenja.

O zahtjevu za zaštitu prava koja su povrijeđena prvostupanjskim rješenjem Direktora, u drugom stupnju odlučuje organ Poslodavca određen Statutom (Nadzorni odbor), ukoliko nije riješeno mirnim putem, u skladu sa ZOR-om.

Dostava pismena radnicima

Sva pismena (odluke, rješenja i sl.) kojima Poslodavac odlučuje o pravima i obvezama radnika iz radnog odnosa uručuju se radniku osobno na radnom mjestu za vrijeme radnog vremena.

Ako se radnik ne nalazi na radu, odluke iz st. 1. ovog članka dostavljaju se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju je radnik prijavio Poslodavcu.

Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.

Ako dostava ne uspije na način iz st. 2. ovog članka, pismeno se ističe na oglasnoj ploči Poslodavca.

Protekom roka od 3 dana smatra se da je pismeno dostavljeno radniku, što svojim potpisom potvrđuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 60.

Zaštitu prava iz radnog odnosa radnik ostvaruje kod Poslodavca, u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava.

Poslodavac je dužan u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu prava:

• postići dogovor sa radnikom o mirnom rješevanju spora,
• udovoljiti zahtjevu radnika ili
• odbiti zahtjev radnika.

U slučaju da Poslodavac odbije zahtjev radnika, bez vođenja postupka mirnog rješavanja spora, radnik može, u daljem roku od 90 dana, podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađivanje ugovora o radu

Članak 61.

Direktor je dužan, u roku od 3 mjeseca od donošenja ovog Pravilnika ponuditi radnicima zaključivanje novih ugovora o radu, ukoliko nisu u skladu s ovim Pravilnikom, primjenom članka 107. ZOR-a.

O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku od 8 dana.

Na ponuđeni ugovor o radu primjenjuju se odredbe članka 178. st. 3., 4. i 5. ZOR-a.

Prestanak važenja Pravilnika

Članak 62.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu iz 2019. godine kao i sve njegove izmjene i dopune.

Usklađivanje sa kolektivnim ugovorima

Članak 63.

Ovaj Pravilnik obavezno se usklađuje sa Općim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na teritorij FBiH i s ugovorom za pretežnu djelatnost društva, u roku od 30 dana od njihovog donošenja.

Izmjene i dopune Pravilnika

Članak 64.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se po postupku i na način kako je to propisano za donošenje Pravilnika o radu.

Stupanje na snagu Pravilnika

Članak 65.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Poslodavca.

O danu objavljivanja Pravilnika sačinjava se službena zabilješka koju ovjerava Poslodavac.

Datum: 22.12.2023.
Broj: 1/2023
                                                                                             

Mario Vujević
Direktor

Službena zabilješka:

Pravilnik o radu objavljen je na oglasnoj tabli Poslodavca dana 22.12.2023. godine a stupio je na snagu dana 30.12.2023. godine.

 

Mario Vujević
Direktor